Data Basiku
Totál área rai nian
377,923 kilómetru kuadradu
(ai-laran: 66.4%, rai ba to’os no natar: 12.6%)
(2005/2006)*
Populasaun
Tokon 127.77 (2006)*
Populasaun barak liu dasanuluk iha mundu (2005)*
日
本
Kapitál
Tokyo (Populasaun: 12,571,000) (2005)*
Japaun
Moeda (fulan ikus husi 2007) (banku Japaun nian)
Yen (¥)
1 U.S. dollar = 113.12 yen
1 Euro = 166.47 yen
Ekspetasaun vida moris ema nian (2006)*
Mane: Tinan 79.00
Feto: Tinan 85.81
Loron boot nasionál
Loron Tinan Foun:1 Jeneiru
Loron nebe labarik barak iha Japaun sai adultu:Segunda daruak iha
fulan Jeneiru
Loron Fundasaun Nasional:11 Fevereiru
Loron Vernal Equinox:iha Marsu 21
Loron Showa:29 Abril
Loron Memorial Konstituisaun:3 Maiu
Loron ai-tahan matak nian:4 Maiu
Loron Labarik nian:5 Maiu
Loron Marina nian:Segunda datoluk iha fulan Julhu
Loron respeitu ba ema idozus sira:Segunda datoluk iha fulan Setembru
Loron Autonu Equinox:iha Setembru 23
Loron desportu:Segunda daruak iha fulan Outubru
Loron Kultura:3 Novembru
Loron agradesementu ba servisu nain sira:23 Novembru
Loron moris Emperador nian:23 Dezembru
Data báziku– 2
Polítika – 4
Indústria – 5
Istória – 6
Kultura – 7
Moris lor-loron – 8
Desportu – 9
Moris iha Japaun no etika báziku –
10
Relasaun Japaun-Timor-Leste—12
Bandeira no inu nasionál
Bandeira nasionál Japaun nian ne’e ho naran hi-nomaru, mean kabuar
ne’ebé hanesan simbolu loro-matan iha kór mutin nia klaran.
Liafuan Kimigayo husi inu nasional Japaun nian ne’e bazeia ba poezia
Waka nian ne’ebe hakerek ona iha tinan 1000 liu ba. Liafuan ne’e
espresa vontade ba prosperiedade nasional no dame rohan laek nian.
Klima
Arkipelago Japonés mais ou minus 3,000 kilometru iha the Japanese
archipelago stretches for some 3,000 km husi norte axis do sul ho nia
klima diferensa husi rejiaun ba jona sub-rejiaun arctika iha rejiaun norte
nian, área klima natoon iha sentrál no área klima sub-trópika iha rejiaun
sudeste.
Embaixada Japaun nian iha Timor-Leste
http://www.timor-leste.emb-japan.go.jp
2
Brutu produtu rai-laran /doméstika (2006 banku mundial)
US$ 4,900.0 billion
Brutu rendimentu nasionál pur kapitál (2006 banku mundial)
US$ 38,410
Ranking brutu rendimentu nasionál (2006 banku mundial)
Polítika (政治 Seiji)
Depoizde remata Funu mundiál (guerra mundial) daruak
nian iha fulan-Agostu 1945, Japaun hahú foti espasu ba
dalan Nasaun demokrátika. Konstituisaun Japaun nian,
ne’ebé sai efetivu iha tinan 1947, bazeia ba prinsipiu tolu:
Soberania populár, respeitu ba direitus-umanus
fundamentál no renúnsia funu. Konstituisaun mós
estipula independénsia ho sanak tolu husi instituisaun
Governu nian mak orgaun lejislativa, ezekutiva, no
juridisiál.
S el u k - s el u k ta n
Ca n a d á
Es p a n h a
I tá l i a
s
Estrutura Governu nian.
The Diet (Sanak orgaun legislativu) kompostu hosi 480
kadeira husi reprezentante parlamentu (uma fukun) no
242 kadeiras husi konseileiru uma fukun (upper house) .
Sanak husi orgaun ezekutivu mak gabinete organizadu
hanesan sistema gabinete parlamentár. Ho lideransa
Primeiru-Ministru ho Ministrus na’in 12. Podér juridisiál
tribunál supremu, no mós Tribunal distritál ki’ik sira
seluk.
$b
il
li
on
Fr a n ç a
U
S
Rei n o Un i d o
Ch i n a
0
10000
20000
Al em a n h a
Família imperiál
Emperadór mak simbolu estadu nian no mós unidade
povu nian ne’ebé la iha kbiit Governu nian. Asaun hotuhotu ne’ebé emperadór halo kona-ba problema estadu
nian ne’ebé mak dadatuir rekomendasaun no
aprovasaun gabinete. Emperador atuál, Akihito, simu
tronu iha tinan 1989 hanesan uma-hún emperiál ba dala 125. Emperadór, Akihito no imperatris, Mechiko hetan
grasa oan na’in tolu no mos bei-oan na’in haat’.
Total valór negósiu nian (2006, ministériu ekonomia, negósiu no indústria)J a p a u n
Importasaun: US$ tokon 579,010
Eqipamentu no mákina: 28.5% konvustivel: 27.7%, sena-aihan: 8.5%, kímika: 7.3% testil: 5.1%
Es ta d o s Un i d o s
Esportasaun: US$ tokon 646,693
d e Am é r i ca
ekipamentu no makina sira: 68.7% kímika: 9.0%
Sasan besi nian: 7.7%
Parseiru boot negósiu nian: (2006, ministeriu ekonomia, negósiu no industria)
Importasaun: Ázia (43.6%), leste klaran (18.8%)
Norte amerikanu (13.4%), uniaun europeia (10.3%)
Exsportasaun: Asia (47.5%), norte Amerikano(24.0%), Uniaun Europeia (14.5%)
Asisténsia dezemvolvimentu offisiál (ADO) (net disbursementu)
(2006, OECD/DAC)
Relasaun internasionál sira.
Japaun ativamente involve iha atividade oin-oin hodi
realiza dame, prosperiodade no estabilidade iha mundu.
Wainhira buka hela solusaun terorizmu, ekonomia mundu,
protesaun ambiente no isu globál sira seluk. Japaun iha
papél importante atu asegura estabilidade iha isu
regional ne’ebé iha pontesialidade atu fó impaktu ba
komunidade internasionál, ho kbiit atu kesimetin no
koperasaun ho mundu nian, poder maioria enfaze iha
relasaun sira Japan-US nian.
S eluk-seluk tan
I tália
Canadá
Espanha
US $
billions
Governu Sentrál no lokál
Iha japaun iha governu lokal (Prefactures) 47 no totál
husi ne’e mak sidade 1800 , Vila no Suku sira iha
Japaun (April, 2007). Munisipiu idak-idak iha ninia
asembleia rasik. Governadór lokál sira no ulun-boot
sidade no vila nian sira hili liu husi votus konsulta populár.
Sistema guvernu lokál aplika liu demokrasia diretamente
duké guvernu sentrál.
S uécia
Holanda
Alemanha
0
10
20
30
França
3
4
INDUSTRIA (産業 Sangyo)
History/Istória (歴史Rekishi)
Wainhira funu remata ekonomia Japaun haluan iha hakat
ne’eb’e lalais, tau-matan ba kreximentu ekonomia tinan-tinan
iha numeru 8% husi tinan 1953 to’o 1973, agora dau-daun
tama iha ranking daruak iha mundu tuir nasaun América. Liu
husi terus oin-oin hanesan ambiente polusaun nian to’o iha
aumenta populasaun nian ne’eb’e maka’as iha (sékulu) tinan
1960, husi haka’as an no hakaran guvernu nian, husi industria
no populasaun iha hakaran tebes no hetan posibilidade
rezolve duni problema hirak ne’e. Japaun sai hanesan nasaun
ne’ebé sempre átivu involve ba problema sira ambientál husi
mundu tomak, hodi foti benefisiu balun ba esperénsia hirak
ne’e.
Maske ema hetete katak abitante dahuluk iha illa
Japaun liu tinan 10.000 ona, Japonés ida be agora ita
heree ne’e ninia orijinalidade ema seidauk hetene
loloos. Japaun nia kultura úniku ida be agora iha ne’e
lori tinan barak atu sai forma ida hanesan agora ne’ebé
influnsiadu husi Xina no Península Korea.
Proto-istória
Kultivasaun hare no uza sasán sira hanesan besi
komesa ona iha Japaun pelumenus tinan 300 AK.
Sistema Governmu senrealizadu iha Impériu ne’e
dezenvolvidu ona entre sékulu 4 no 7 ho capitál iha
fatin ida be agora bolu Nara Prefecture.
STRUKTURA INDUSTRIA
Períodu kreximentu ekonomia iha Japaun mak iha tinan
(1950-80s) liu husi produsaun indústria tanesan besi, roo,
telefone, produsaun ekipamentu sira ba eletrisidade.
Apresiasaun ba osan yen komesa iha tinan 1985 ne’ebé halo
indústria barak mak esporta ba rai seluk. Husi 4.3 %
populasaun ne’ebé servisu ba indústria dahuluk (agrikultura,
etc), husi 27 % iha indústria daruak no iha 67.7% iha servisu
social siara no industria sira seluk datoluk nian.
Aristokrasía
Kultura Budista influensiadu maka’as husi Xina ne’ebé
tama iha sékulu 18. Ikusmai Japaun nia kapitál muda
fali ba sidade agora ho naran Kyoto, iha ne’ebé
aristokrátiku persiste durante tempu naruk. Tuir ema
konta, Genji nia istória mak novela ne’ebé antigu liu iha
mundu.
INDUSTRIA PRODUSAUN
Buat rua mak maka’as iha esportasaun mak tanesan
ekipamentu sira eletrisidade nian no telefone. 373,481 husi
industria robot, 40.5% husi totalidade mundu tomak, husi
servisu tomak remata iha tinan 2005. Peskiza no
dezenvovilmentu iha área biolójiku, kímika, fízika no buat
seluk iha área teknolojia avansadu ne’ebé sei la’o hela.
Sosiedade Samurai
Ikusmai, klase Samurai gradualmente mak kaer forsa
no kaer podér iha sékulu 12. Togugawa Shogunate be
estabelisidu iha inisiu sékulu 17, remata ho konflitu iha
tinan barak no rejime ida tuun seluk sa’e fali, ho kapitál
iha Edo (agora Tokyo). Guvernu Edo adota pólitika
separasaun nasionál hodi limita kontaktu ho nasaun
seluk. To’o momentu Commodore Perry tama iha
Japaun tinan 1853, efetivamente, polítika ne’e la vale.
AGRIKULTURA NO PEKUÁRIA
Kona-ba supply hahán, nasaun Japaun sei depende ba
importasaun hosi rai seluk, kona-ba sel-suffiency sei iha
númeru ne’ebé ki’ik, iha de’it númeru 12.6% husi uza rai
estadu nian ba agrikultura (2005). Rai Japaun hale’u husi tasi,
iha ne’e povu Japaun dezenvolve ai-han husi tasi sai ai-han
ne’ebé furak no gostu. Nasaun ne’e hetan nia ranking dalimak
iha mundu, ba totál tiha ikan nian. (2005, ministériu agrikultura,
floresta no peska).
NEGÓSIU
Esportasaun ne’ebé priodade liu ohin loron mak ekipamentu
sira no sasán elektrisidade nian.(ekipamentu sira elektrisidade,
ekipamentus sira ne’ebé presiza liu no telefone) iha
importasaun inklui mós mákina sira seluk, produtu petróleu no
ai-han. Japaun hetan surplus tokon 170.4 US $ no nia moeda
iha balansu iha konta iha tinan 2005 ho mós nia osan rezerva
iha nasaun li’ur hamutuk tokon 973 US$ iha fulan dezembru
tinan 2007. (IMF, Ministeriu Finansa).
Períodu Modernu.
Autoridade muda ba Impériu depoizde the Shogun ninia
rezignasaun iha tinan 1867 (komemora hanesan
Resurisaun Meiji). Hahú fali asuntu estadu, Guvernu
foun iha Impériu Meiji nia ukun promove polítika
Osidentál, inklui estabelesimentu sistema gabinete,
formulasaun konstituisaun, reforma sistema governu
lokál, no sistema edukasaun modernu. Kultura
Osidentál ativamente tama iha polítika enhancement
prosperiedade nasionál no haboot podér militár.
5
6
MORIS LOR-LORON
(日常生活 Nichijo Seikatsu)
KULTURA (文化 Bunka)
Tinan hirak liubá povu Japaun barak mak foti ideia sira husi
nasaun seluk, inklui teknolojia, kostume no element kulturál
sira seluk, depois dezenvolve fali sai kultura ne’ebé úniku.
Agora dau-daun istilu moris povu Japaun sira nian kahur tiha
ona ho kultura sira seluk mai husi Ásia no kultura modernu
ne’ebé hetan influénsia boot husi nasaun Eropa.
Japaun ninia moris truka derpenti no lalais hafoin Funu
Mundial ba daruak, sira-nia moris sai hanesan ema oeste
sira. Sira-nia moris kahur- malu entre modelu Japaun no
modelu oeste nian, iha áreas hahán, hatais no uma.
Ezemplu , konsumu hahán, ema bele han tempura
(hahán Japaun nian) iha loron ida no han fali hamburger
(paun ho na’an) ka supermi Xineza nian iha loron tuirmai.
KULTURA TRADISIONÁL
- TRADISIONÁL HEMU SÁ NO IKEBANA
Tradisaun rua ne’e hanesan fundu prinsipál husi koñese-malu
no fiar-malu wainhira kaer responsabilidade ba riku-soin no
formalidade ida. Tradisaun hemu xá nian foka liu bá espíritu
ne’ebé hanaran Wabi, hakaran materialidade ne’ebé nato’on
no espiritualmente nakonu no maka’as. Sira na’in rua: uma
na’in no bainaka, konsidera-malu iha tempu serví no simu xá
nian hanesan sira na’in rua nunka marka enkontru ba malu
hanesan bai-bain iha sira nia moris. Ai-funan iha tempu
ne’ebá aranja tiha ona atu halo balansu estétiku iha ai-funan
sira seluk, bazu no fatin ne’ebé seremónia hala’o ba.
Uma
Molok funu Japaun, iha uma barak mak harii ho ai, no
kuartu hotu-hotu uza tatami katak biti tradisional Japaun
nian hodi nahe iha laran. Estrutura uma Japaun nian ohin
loron barak mak uza estilu ka moda ema oeste sira nian
hanesan nahe ho ai iha kuartu-hotu, iha área sidade nian
ema barak mak hela iha uma boot no ba família boot.
Hahán
Etu hanesan hahán báziku iha Japaun no dala barak sira
uza ai-habi han nian hodi han. Hahán Japaun nian
ne’ebé koñesidu mak tanesan Sushi (etu Japaun nian),
tempura no soba (supermi Japaun nian). Modelu te’in
Japaun nian ohin loron oferese hah’an ho variedade foun,
iha m’os hah’an modelu tradisionál, inklui mós modelu
husi Azia, Europa, Norte America iha fornesementu
hahán lor-loron nian.
KULTURA TRADISIONÁL
- KABUKI, NOH NO KYOGEN
Kabuki mak sai hanesan tradisaun arte-infenta nian husi
Japaun ne’ebé nia orijinál mai husi dansa foklór iha sekulu 16.
Nia perfomasaun husi atividade tomak diriji husi mane ida ho
pinta nia-oin ne’ebé malorek ho nia hatais ne’ebé furak iha
palku ne’ebé komplikadu. No hanesan atór ne’ebé uza roman
makretu no subar an iha hatais ne’ebé furak ne’e no Kyogen
mak sai nia halimar, historia komiku mak diriji lala’ok husi Noh
nian, no UNESCO tau buat hirak ne’e mak sai hanesan
kandidatu ba obra boot.
Edukasaun
Labarik Japaun oan hotu-hotu hetan edukasaun tinan 9
tuir lei Edukasaun nian, – tinan 6 iha ensinu Básiku, no
tinan 3 iha ensinu pre-sekundáriu. 97.7% husi
populasaun Japaun tomak mak kontinua estudu iha
ensinu sekundáriu (tinan 3). 49.4% hosi graduadu ensinu
sekundáriu nian mak kontinua ba iha ensinu superiór iha
universidade, Koléjiu Juniór (2006)*. Tinan akadémiku
hahú iha fulan-Abríl.
KULTURA MODERNU
- KULTURA POP
J-pop, bele bolu mos muzika pop Japanés nian, dansa ballad
mak sai populár liu iha ritmu múzika Japanés nian. HananuKaraoke, fó asiténsia ba kantór ne’ebé seidauk profesionál,
ne’ebé agora dau-daun namkari iha nasaun barak. Livru
kómiku no animasaun sira husi Japaun mós sai familiár tebes
ba jerasaun foinsa’e sira iha mundo tomak. Obra ne’ebé
populár mak tanesan Astro Boy, Doraemon, Pokemon no
Tales hosi Earthsea.
Tempu /époka
Japaun iha époka haat ne’ebé mak la hanesan no riku
ho atividade pasiar. Iha Spring, ema barak halibur iha aihun matak nia okos, iha Summer hanesan tempu atu
halo festivál no tiru fogetes. Ema sira iha Yukata (Kimono
informal) dansa no hananu Bondori no han hahan oi-oin
iha odamatan oin. Ema barak sa’e foho iha Autumu atu
haree mundu nia furak ne’eb’e ho kór oi-oin. Iha winter,
ema hotu atrapalla ho atividade Sky iha fatin zelu nian
iha nasaun laran.
KULTURA MODERNU
- LITERATURA
Iha ema na’in rua ne’ebé hetan Nobel prize laureates iha area
literatura: Yasunari Kawabata no Kenzaburo Oe. Hakerek
na’in ka autór bá foinsa’e sira nian mak hanesan Murakami no
Banana Yoshimoto ne’ebé livru hetan tradusaun barak ba lee
na’in ka leitór sira iha mundu tomak.
7
8
Download

スライド 1